LEKCIJA 7
Izgubljeni dan istorije
Izgubljeni dan istorije
Da li ste znali da u Bibliji postoji veoma važan dan koji su gotovo svi zaboravili? Zapanjujuće je da je samo nekolicina svesna njega, jer je to jedan od najznačajnijih dana u celoj ljudskoj istoriji! To nije samo dan iz prošlosti, već ima značenje za nas i sada i u budućnosti. Štaviše, ono što se dešava tog zanemarenog dana može pozitivno uticati na vaš život. Želite li da saznate više neverovatnih činjenica o ovom izgubljenom danu istorije? Onda pažljivo pročitajte ovu lekciju.

1. Kog dana se Isus obično klanjao Bogu?

Pročitajte šta Biblija kaže: Luka 4:16.

Prikaži odgovor iz lekcije

Isusov običaj je bio da se klanja subotom.

2. Ali koji dan istorije je izgubljen?

Pročitajte šta Biblija kaže: 2. Mojsijeva 20:10; Marko 16:1,2.

Prikaži odgovor iz lekcije

Ovde je potrebno malo detektivskog rada. Mnogi veruju da je subota prvi dan sedmice, nedelja, ali Biblija kaže da je subota dan koji dolazi neposredno pre prvog dana sedmice. Prema Pismu, subota je sedmi dan sedmice — to jest subota (Saturday).

3. Odakle potiče subota?

Pročitajte šta Biblija kaže: Postanak 1:1; 2:2,3.

Prikaži odgovor iz lekcije

Bog je načinio subotu pri stvaranju, kada je stvorio svet. Počinuo je u subotu, blagoslovio je i osvetio — to jest, odvojio je za svetu upotrebu.

4. Šta Bog kaže o suboti u Deset zapovesti?

Pročitajte šta Biblija kaže: 2. Mojsijeva 20:8–11; 5. Mojsijeva 9:10.

Prikaži odgovor iz lekcije

U četvrtoj od Deset zapovesti Bog kaže da treba da držimo subotu sedmog dana kao njegov sveti dan. Izgleda da je Bog znao da će ljudi biti skloni da zaborave njegovu subotu, pa je ovu zapovest započeo rečju „seti se“.

5. Ali zar Deset zapovesti nisu promenjene?

Pročitajte šta Biblija kaže: 2. Mojsijeva 20:1; Psalam 89:34; Luka 16:17.

Prikaži odgovor iz lekcije

Nikako! Nijedan deo Božjeg moralnog zakona ne može se promeniti. Svih Deset zapovesti i danas obavezuju. Kao što se ostalih devet zapovesti nisu promenile, tako se ni četvrta nije promenila.

6. Da li su apostoli držali subotu sedmog dana?

Pročitajte šta Biblija kaže: Dela 17:2; Dela 13:14; Dela 16:13; Dela 18:4.

Prikaži odgovor iz lekcije

Da. Knjiga Dela jasno pokazuje da su Pavle i rana crkva držali subotu.

7. Da li su se i neznabošci klanjali subotom sedmog dana?

Pročitajte šta Biblija kaže: Isaija 56:2,6,7; Dela 13:42,44; Dela 18:4.

Prikaži odgovor iz lekcije

Apostoli u ranoj crkvi ne samo da su poštovali Božju zapovest o suboti, već su i učili obraćene neznabošce da se klanjaju subotom.

8. Ali zar subota nije promenjena u nedelju?

Prikaži odgovor iz lekcije

Ne. Nigde u Pismu nema ni nagoveštaja da su Isus, njegov Otac ili apostoli ikada, pod bilo kojim okolnostima, promenili svetu subotu sedmog dana u drugi dan. Biblija uči suprotno: Bog je blagoslovio subotu; Hristos je očekivao da njegov narod i dalje drži subotu 70. godine kada je pao Jerusalim (Matej 24:20); žene koje su došle da pomažu Hristovo telo počivale su subotom po zapovesti (Luka 23:56) i tek po suboti došle prvog dana sedmice; a Luka, pisac Dela, nigde ne pominje promenu dana bogosluženja.

9. Neki kažu da će se subota držati u Božjoj novoj zemlji. Da li je to tačno?

Pročitajte šta Biblija kaže: Isaija 66:22,23.

Prikaži odgovor iz lekcije

Da. Biblija kaže da će spaseni svih vekova držati subotu u novoj zemlji.

10. Ali zar nedelja nije dan Gospodnji?

Pročitajte šta Biblija kaže: Isaija 58:13; Matej 12:8; Otkrivenje 1:10.

Prikaži odgovor iz lekcije

Biblija govori o danu Gospodnjem (Otkrivenje 1:10), znači Gospod ima poseban dan. Ali nijedan stih Pisma ne naziva nedelju danom Gospodnjim. Naprotiv, Biblija jasno naziva subotu sedmog dana danom Gospodnjim. Jedini dan koji je Gospod ikada blagoslovio i nazvao svojim jeste subota sedmog dana.

11. Zar ne treba da svetkujemo nedelju u čast Hristovog vaskrsenja?

Pročitajte šta Biblija kaže: Rimljanima 6:3–6; Jovan 14:15.

Prikaži odgovor iz lekcije

Ne! Biblija nigde ne predlaže da se svetkuje nedelja u čast vaskrsenja niti iz bilo kog drugog razloga. Hrista poštujemo tako što držimo njegove direktne zapovesti (Jovan 14:15), a ne zamenom njegovog večnog zakona ljudskim predanjima.

12. Pa, ako svetkovanje nedelje nije u Bibliji, čija je to bila zamisao?

Pročitajte šta Biblija kaže: Danilo 7:25; Matej 15:6,9; Jezekilj 22:26,28; 4. Mojsijeva 23:20.

Prikaži odgovor iz lekcije

Otprilike 300 godina posle Isusovog vaskrsenja, delimično zbog netrpeljivosti prema Jevrejima, zavedeni ljudi su predložili da se Božji sveti dan bogosluženja promeni sa subote na nedelju. Bog je predvideo da će se to dogoditi, i tako je bilo. Ova greška je preneta našem nesumnjivom naraštaju kao činjenica. Ali svetkovanje nedelje je predanje pukih ljudi, i ono krši Božji zakon koji zapoveda držanje subote. Samo Bog može učiniti dan svetim, i kada Bog blagoslovi, niko to ne može poništiti (4. Mojsijeva 23:20).

13. Ali zar nije opasno dirati u Božji zakon?

Pročitajte šta Biblija kaže: 5. Mojsijeva 4:2; Priče 30:5,6.

Prikaži odgovor iz lekcije

Bog je zabranio ljudima da menjaju njegov zakon, bilo oduzimanjem ili dodavanjem. Diranje u Božji zakon jedna je od najopasnijih stvari, jer je Božji zakon savršen i osmišljen da nas štiti od zla.

14. Zašto je Bog uopšte načinio subotu?

Prikaži odgovor iz lekcije

Bog je dao subotu kao dvostruki znak: (1) znak da je stvorio svet u šest doslovnih dana, i (2) znak Božje sile da otkupi i posveti ljude. Za hrišćanina je prirodno da voli subotu sedmog dana kao Božji dragoceni znak stvaranja i otkupljenja. Vrlo je nepoštovanje gaziti Božju subotu.

15. Koliko je važno svetkovati subotu?

Prikaži odgovor iz lekcije

To je pitanje života i smrti. Subota je zaštićena i utvrđena četvrtom zapovešću Božjeg zakona. Namerno kršenje bilo koje od Deset zapovesti je greh. Hrišćani će rado slediti Hristov primer u držanju subote.

16. Kako se Bog oseća prema verskim vođama koji zanemaruju subotu?

Pročitajte šta Biblija kaže: Jezekilj 22:26,31; Marko 7:7–13.

Prikaži odgovor iz lekcije

Iako neke vođe drže nedelju svetom prosto zato što ne znaju bolje, oni koji to čine namerno skrnave ono što je Bog nazvao svetim. Skrivajući oči od Božje prave subote, mnoge verske vođe navele su druge da je skrnave. Isus je ukorio fariseje što se pretvaraju da vole Boga dok svojim predanjem ukidaju jednu od Deset zapovesti.

17. Da li držanje subote zaista utiče na ljude lično?

Prikaži odgovor iz lekcije

Da! Subota je dar od Boga, koji ju je načinio za vas kao predah od sveta! Prirodno je da će oni koji ga vole želeti da drže njegovu zapovest o suboti. Subotom, bez osećaja krivice, možete ostaviti svoje uobičajene dnevne aktivnosti — posao i kupovinu — i umesto toga provesti vreme sa Stvoriteljem svemira: klanjajući se Bogu sa drugim vernicima, boraveći sa porodicom, šetajući u prirodi, čitajući nadahnjujuće štivo i posećujući i hrabreći bolesne. Posle šest dana rada, Bog vam je dao dar subote da se odmorite i nahranite dušu.

18. Da li biste želeli da počastvujete Boga svetkujući njegovu subotu sedmog dana?

Ovde zapišite svoj odgovor i razmišljanja.

Vaša pitanja — naši odgovori

1. Ali zar subota nije samo za Jevreje?

Ne. Isus je rekao da je subota načinjena radi čoveka (Marko 2:27). Nije samo za Jevreje, već za celo čovečanstvo — za sve ljude svuda. Jevrejski narod nije ni postojao sve do 2.500 godina nakon što je subota načinjena.

2. Zar Dela 20:7–12 nisu dokaz da su učenici držali nedelju kao sveti dan?

Ne. Prema Bibliji, svaki dan počinje o zalasku sunca i završava se sledećeg zalaska (Postanak 1:5; 3. Mojsijeva 23:32), pri čemu tamni deo dolazi prvi. Dakle, subota počinje u petak uveče i završava se u subotu uveče. Sastanak u Delima 20 održan je tokom tamnog dela nedelje — onoga što nazivamo subotom uveče. Bio je to Pavlov oproštajni sastanak, koji je trajao do ponoći, jer je sledećeg jutra odlazio (verovatno se pominje samo zbog čuda vaskrsenja Evtiha). Lomljenje hleba ovde ne znači ništa posebno, jer su lomili hleb svakodnevno (Dela 2:46). U Jezekilj 46:1 Bog naziva nedelju jednim od šest radnih dana.

3. Zar 1. Korinćanima 16:1,2 ne govori o nedeljnim prilozima?

Ne. Ovde se ne pominje javno bogosluženje. Novac je trebalo ostavljati nasamo, kod kuće. Pavle je molio crkve Male Azije da pomognu osiromašenoj braći u Jerusalimu (Rimljanima 15:26–28). Svi ovi hrišćani svetkovali su subotu, pa je Pavle predložio da u nedelju ujutru, pošto subota prođe, ostave nešto za potrebne kako bi bilo spremno kada dođe. To se činilo nasamo, kod kuće, i ne ukazuje ni na šta u vezi s nedeljom kao svetim danom.

4. Ali zar vreme nije izgubljeno i dani sedmice promenjeni od Hristovog vremena?

Ne. Naučnici i istoričari se slažu da se, iako se kalendar menjao, sedmični ciklus od sedam dana nikada nije promenio. Zato možete biti sigurni da je naš sedmi dan isti onaj sedmi dan koji je Isus svetkovao.

5. Zar Jovan 20:19 nije zapis o tome kako su učenici ustanovili svetkovanje nedelje u čast vaskrsenja?

Ne. Učenici u to vreme nisu verovali da se vaskrsenje dogodilo. Okupili su se tamo iz straha od Jevreja. Kada im se Isus pojavio, ukorio ih je što nisu verovali onima koji su ga videli vaskrslog (Marko 16:14). Nema ni nagoveštaja da su nedelju smatrali svetim danom.

6. Zar Kološanima 2:14–17 ne ukida subotu sedmog dana?

Nikako. Odnosi se samo na godišnje, obredne subote koje su bile senka onoga što dolazi, a ne na subotu sedmog dana. Drevni Izrael je imao sedam godišnjih prazničnih dana koji su takođe nazivani subotama (vidite 3. Mojsijeva 23). One su bile pored subota Gospodnjih (3. Mojsijeva 23:38) — subote sedmog dana. Njihov glavni značaj bio je da predskazuju krst, i završile su se na krstu. Subota sedmog dana načinjena je pre Adamovog greha, pa nije mogla predskazivati izbavljenje od greha. Zato Kološanima 2 izričito pominje subote koje su bile senka.

7. Prema Rimljanima 14:5, zar dan koji držimo nije stvar ličnog mišljenja?

Cela glava je o tome da ne sudimo jedni drugima (stihovi 4, 10, 13) u sumnjivim stvarima (stih 1). Pitanje ovde nije subota sedmog dana, koja je deo moralnog zakona, već drugi verski dani. Hrišćani Jevreji osuđivali su hrišćane neznabošce što ih ne drže. Pavle jednostavno kaže: ne sudite jedni drugima; taj obredni zakon više ne obavezuje.

Proverite sebe

Označite tačne odgovore.

1. Isus je držao:
2. Dan Gospodnji je:
3. Subota je načinjena:
4. Promenu sa subote na nedelju izvršili su:
5. Božji zakon, koji uključuje zapovest o suboti:
6. U novozavetnoj crkvi, obraćeni neznabošci i apostoli:
7. Subota:
8. Pošto je subota deo Božjeg zakona, kršenje subote je:
9. Svi koji zaista vole i slede Isusa:
10. Subota je:
11. Svetkovanje nedelje:
12. Držanje subote je:
13. Spreman sam da sledim Isusov primer u držanju subote.
Naši kontakti
Mesindžer: +79187630498 (Telegram, WhatsApp, Viber)
Telefon/Mesindžer: +382 68 458386 (Telegram, WhatsApp)
E-pošta: [email protected]
Adresa:
85310 29. novembar 10, Budva, Crna Gora